Sociologija i globalizacija
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 36 | Nivo: Banja Luka College

Uvod
U ovom radu govori se o razvoju procesa globalizacije, samom značenju pojma kao i utjecajima globalizacije na svjetsko gospodarstvo, politiku i svjetsku zajednicu uošte..Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi značajne promjene. Razvijeni svijet je nosilac procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktuelne globalne okolnosti. Razvojem informatičke i komunikacijske tehnologije svijet je postao jedinstveni sastav, a veza između dva subjekta u različitim dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta. Stvaranje gospodarskih i političkih integracija u uzročno- posljedičnoj je vezi s procesom globalizacije
Svjedoci smo rastuće međuzavisnosti između država širom svijeta i odvijanja niza nezavisni procesa koji se događaju i obuhvataju države, regione, čitav svijet.Ovaj splet svih odnosa kojima se povezuju brojni sudionici na državnom, regionalnom nivou , pa i civilizacije – u raznim oblastima, vremenima, pri različitim brzinama odvijanja, s tendencijom sveobuhvatnosti, ali i širenja i kod onih procesa koji su već postali globalni- nazivamo globalizacijom.
Pojam i definicija globalizacije
Globalizacija je jedan relativno novi izraz za neke stare procese koju su se ranije samo drugačije nazivali. Tako npr. kao sinonime za globalizaciji mogli bismo pomenuti ''univerzalizaciju'', ''internacionalizaciju''...Globlozacija potiče od francuske riječi ''global'', što znači cjelovitost, sveukupnost Globalizacija je pojam koji koristimo da bismo opisali promjene u društvima, kulturi i svjetskoj ekonomiji koje dovode do dramatičnog porasta međunarodne razmene (u trgovini, kulturi, ljudima, idejama i sl.). Globalizacija se često posmatra isključivo sa gledišta ekonomije i tada se u prvi plan stavlja njen učinak na liberalizaciju trgovine odn. razvoj "slobodne trgovine". Uprkos tome, globalizacija obuhvata mnogo šire aspekte društva. Između 1910. i 1950. godine, serija političkih i ekonomskih lomova dramatično je umanjila značaj međunarodnih trgovinskih tokova. Tačnije, početkom prvog svetskog i sve do kraja Drugog svetskog rata, kada su osnovane međunarodne ekonomske institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), globalizacijski trendovi bili su obrnuti. U posleratnom periodu, gajena od strane međunarodnih institucija, trgovina se opet drastično razvila. Tokom sedamdesetih godina XX veka, počeli su da se osećaju kako pozitivni tako i upozoravajući efekti globalizacije.
Globalizacija uopšte
Izvorište globalizacije uklapa se u novu filozofiju znanu kao novi svjetski poredakkoji je zamišljen u Sjedinjenim Američkim Državama nakon propasti komunističkih poredaka i sovjetskog bloka, a čija je najvažnija odrednica stvaranje globalnog tržišta. Kao dugotrajni istorijski proces u kojemu ljudski rod od samih početaka svojim kretanjem i teži sveobuhvatnosti svijeta, globalizacija je svoje ubrzanje doživjela raspadom realnog socijalizma i slomom komunističkih jednostranačkih režima u zemljama srednje i istočne Europe i u bivšem Sovjetskom Savezu.U ujedinjenju Europe mnogi vide prvi korak ka stvaranju svjetske države,a ta ideja o jednom svijetu jednako je stara kao i iluzija o vječnom miru kojeg bi taj svijet trebao jamčiti.Globalizaciju je kao proces nemoguće izbjeći, s obzirom na razvijenost visokosofisticirane tehnologije, posebno informatičke što svijet pretvara u globalno selo. Takvo globalno otvoreno tržište nameće visoke kriterije kvalitete, učinkovitosti, te razvojnih sposobnosti i afiniteta poduzeća kao i kompetencije menadžera.Otvorenost prema svjetskom tržištu, duboka međunarodna integracija i revolucija u ekonomiji znanja oblikuju globalizaciju kao proces sa sve manjim mogućnostima nacionalnih država da utiču na ekonomske procese.Vlade pojedinih država raspolažu sa sve manje moći koja prelazi u ruke menadžera multinacionalnih interesa kojima su podređene i najveće države svijeta, što uzrokuje nestanak državnog kapitalizma i nacionalne države.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com